Eko sela kao najuspješniji modeli održivog razvoja i zaštite okoliša - studija slučaja - Eko selo Findhorn u Škotskoj

Global Ecovillage Network„Na globalnoj razini postoji povećana i hitna potreba za pozitivnim modelom koji će pokazati izvedivu, ljudsku i planetarno održivu budućnost. Eko sela zadovoljavaju tu potrebu, ne gledajući na održivost samo u okvirima okoliša već i socijalnim, ekonomskim, te duhovnim okvirima.

Model eko sela je svjesna reakcija na posebno složen problem mijenjanja naših naselja, bez obzira je li se radi o selima, gradovima ili velegradovima u potpuno opremljene održive zajednice, bez nanošenje štete okolišu i u njega potpuno uklopljene.

U zadnjih dvanaest godina principi eko sela primjenjeni su jednako na urbane i ruralne sredine, razvijajući ih u pre-razvijenim zemljama, nudeći mogućnosti zadovoljenja svih humanih i socijalnih potreba, a u isto vrijeme štiteći okoliš i nudeći veću kvalitetu života za sve.

Studije i primjene modela eko sela nisu samo za ekologe. Taj model mora biti predstavljen javnosti na sustavan način, nelinearnom metodologijom, kako bi se stvorila kritična masa i točka preobrazbe.

Eko sela mogu ljudima pomoći nadvladati siromaštvo i otvoriti radna mjesta u duhu zajedništva i zajedničkog života unutar zajednice. Ona mogu obnoviti ljudsko dostojanstvo na jednostavan način.“
- Fritjof Capra, kvantni fizičar, Schumacher College and Gaia University

Eko sela su zajednice sa tijesno isprepletenom društvenom strukturom, ujedinjene radi zajedničkih ekoloških, društvenih i duhovnih vrijednosti. Radeći po jednostavnom principu ne uzimanja od Zemlje više nego što joj se može vratiti, eko sela su svjesno smanjila svoj ekološki otisak.

Nastala su šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada su se susrele ideje namjerno združenog življenja i rastućeg međunarodnog pokreta zelenih.

Prva sela osnovana su u Velikoj Britaniji, Ugandi, Indiji, Italiji, Australiji i SAD-u, a danas su rasprostranjena širom svijeta. Broj im je vrlo teško odrediti jer su neka registrirana pod jednim imenom kao npr. Sarvodaya  sa Šri Lanke koja se sastoji od 17.000 sela.  Službeno se uzima broj od 347 eko sela registriranih u krovnoj organizaciji GEN (Global
Ecovillage Network) od čega ih je 147 u GEN Europe, 48 u GEN Oceania and Asia i 152 u ENA (Ecovillage Network of the Americas).

Logotipi GEN organizacija
                                          
     
Po broju stanovnika kreću se od 50-500, svih uzrasta, obrazovnih struktura, različitih profesija, nacija, vjera i dr.

Cilj eko sela je razumna održivost u smislu stavljanja visokog prioriteta na slijedeće:

  • održivo korištenje zemlje i lokalna proizvodnja ekološke hrane
  • ekološka gradnja
  • sistemi obnovljive energije
  • zadruge, socijalna ekonomija (slika 1.)
  • uključivanje u proces donošenja odluka
  • kulturna i duhovna raznolikost  (slika 2.)
  • integrirana holistička zaštita zdravlja
  • globalna komunikacija i umrežavanje
  • holističko i „cijelo osobno“ obrazovanje

 Slika 1. Eko selo Damanhur u Italiji, Hram čovječanstva  Slika 2. Eko selo Chrystal Waters, Australia, sajam


[3] http://gen.ecovillage.org
[4]
www.sarvodaya.org

Podjeli članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Linkovi

Podijelite

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn