Glas slavonije

MARKOVAC POŽEŠKI - Tko god je pročitao “Priče iz davnine”, knjigu bajki naše književnice Ivane Brlić-Mažuranić, sjetit će se da je Vilin šapat mjesto gdje priroda pokazuje svoju zaboravljenu razigranost, gdje Kečizubi (u slavenskoj mitologiji šumska stvorenjca) izvode dobre šale na tuđi račun, a oni koji imaju tanak san možda dobiju priliku upoznati i Malika Tintilinića u noćnoj skitnji.

No pravi Vilin šapat ekoimanje je Tatjane Ordanić i Slavka Bertosija. Obnovili su staru kuću u Markovcu Požeškom, gotovo napuštenom selu u srcu Papuka, najstarijeg slavonskog gorja, Parka prirode i Europskog geoparka.

 

Kao svaki OPG u Slavoniji i Baranji, i to imanje ima svoje probleme, uglavnom povezane s provedbom opširne zakonske regulative.
No prirodno okruženje i zdrav pristup poslovima, a pogotovo zacrtana misija da se na Vilin šapat dovedu oni koji žele uživati u ljepotama tog područja, častiti se najboljim proizvodima, prirodnim medom, ljekovitim biljem, prirodno i čisto uzgojenim voćem i povrćem motivacija su Tatjani i Slavku da stvaraju dalje. Zato su dio vremena posvetili edukaciji o važnosti održiva uzgoja i ekološke proizvodnje, koju provode u suradnji sa sličnim obiteljskim ekogospodarstvima.

 

Vraćajući se prirodi i tišini vraćamo se sebi. Samo se treba usuditi


Vilin šapat, imanje udaljeno samo petnaestak kilometara od općinskog središta, gradića Velika, uskoro će postati poželjno mjesto za bijeg od gradskog života, urbanih problema, nervozne svakodnevnice.

Naime, Tatjana i Slavko planiraju osloboditi više prostora za smještaj posjetitelja, koji žele uživati u ljepotama Papuka, jahanju, tradicionalnoj pripremi hrane, berbi voća i povrća i drugim agroturističkim aktivnostima.

Vlasnici šire smještaj za posjetitelje, nude jahanje, berbu voća i povrća

Imanje se prostire na 15 hektara, od čega je oko četiri hektara privedeno kulturama. Na toj površini domaćini uzgajaju razno bobičasto voće (jagode, maline, kupine, ribiz, ogrozd, aroniju), ostalo voće, povrće, žitarice, faceliju za pčelinju pašu. Slavko Bertosi bavi se i pčelarstvom te je na Vilinu šaptu gotovo 150 košnica.

Za ugođaj na Vilinu šaptu važan je i doprinos ostalih članova i članica “radnog tima”: Vranca, Vile, Zvijezde, Sunčice, Sagane - prekrasnih konja, Crnog, Male i Rokija - pasa i njihovih prijateljica mačaka Cicke, Micke i Đuke.

Ljiljanka MITOŠ SVOBODA - Glas Slavonije

 

Stare sorte voćaka i samoniklo ljekovito bilje
Krčenjem šikara oslobođena su mnoga stabla starih sorti jabuka, višanja, trešanja, šljiva, ringlova, mušmula, oraha, vinove loze, stabla divljih jabuka, divljih trešanja, divljih krušaka. Tako su opet te voćke dobile svoju prehrambenu ulogu. Na rubovima neočišćenih šikara raste pravo bogatstvo samoniklog ljekovitog bilja, koje beru, suše za čajeve, prave sirupe, ulja i kreme. Od samog početka imanje je pod ekološkim nadzorom.

Podjeli članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Linkovi

Podijelite

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn