Biljke kao transformatori i prijenosnici sunčeve energije, kroz svoju esenciju i hranjive tvari od samog početka služe kao hrana i lijek čovjeku, životinjama, a i samim biljkama.

Biljke jedna drugu mogu podupirati u rastu i razvoju, štititi se međusobno od bolesti i štetnika, doprinositi povećanju ljekovitih i hranjivih tvari, ako su u „dobrom“ susjedstvu ili simbiotskom odnosu. Životinje svoje zdravstvene tegobe rješavaju odabirom pojedinih trava koje jedu kada se ne osjećaju dobro kako bi vratile tijelu ravnotežu i sklad. Vlasnici kućnih ljubimaca znaju da im psi i mačke „pasu“ neke trave, nakon kojih im prestaju, recimo, želučane tegobe.

Od svog postanka ljudi također koriste biljke kao hranu i kao lijek. Mnogobrojna današnja svjedočenja, a i znanstvena istraživanja govore, kako još uvijek, poneki od nas imaju sposobnost direktnog uvida ili komunikacije s biljkama gdje im biljke točno „kažu“ koji njihov dio da koriste i na koji način.

Na žalost 99,99999% nas izgubilo je tu sposobnost, tako da svoja znanja o ljekovitom bilju uglavnom moramo stjecati učeći iz mnogobrojne literature, kroz medije ili od iskusnih travara i sakupljača koji su voljni podijeliti svoja znanja.

Našu otuđenost kako od prirode u cijelosti, tako i od njenog dijela – biljnog svijeta, još u većoj mjeri je prouzročila industrijalizacija i enormno korištenje umjetnih gnojiva, fosilnih goriva, pesticida i u konačnici velike klimatske promjene koje znatno mijenjaju strukturu nekadašnjih staništa.

Stoga se s pravom možemo pitati koliko je još zapravo ljekovito bilje ljekovito i može li nositi naziv „ljekovito“ ukoliko podliježe svim mogućim kemijskim tretmanima za vrijeme uzgoja, sušenja, prerade i transporta?

Na našu sreću, postoje još uvijek izdvojena mjesta na planetu gdje su ta zagađenja barem malo manja i gdje još uvijek možemo ubrati pokoju biljčicu koja će nam prenijeti svoja ljekovita svojstva..... jer za prijenos ljekovitosti bitna je i naša namjera.

Pravila sakupljanja ljekovitog bilja

Kako bi olakšali početnicima i onima manje iskusnim sakupljačima, podijelit ćemo s vama neka od pravila sakupljanja bilja:

  • Berite samo one biljke koje dobro poznajete i znate njihovu svrhu (svakako si nabavite pokoju knjigu sa slikama u boji, na tržištu ih ima na pretek).
  • Ostavite minimalno 30% biljaka od vrste koju sakupljate na staništu koje ste odabrali za sakupljanje.
  • Sakupljajte samo one dijelove biljaka koje ćete sušiti, bez oštećivanja ostalih dijelova biljke, koristeći alat za rezanje (škare, nož, srp…).
  • Nakon vađenja podzemnih dijelova biljke, nastale rupe ponovo zatrpajte.
  • Biljke skupljajte za vrijeme toplih i sunčanih dana, u prijepodnevnim satima kada su ljekovita svojstva u biljkama najintenzivnija (biljke ne smiju biti vlažne od rose ili kiše).
  • Biljke i njihove dijelove skupljajte u ona godišnja doba i mjesece kada je to preporučeno za određenu biljku. Korijenje se sakuplja na jesen ili u proljeće: cijela biljka - kad počinje cvjetati, cvjetovi - čim su procvjetali, a listovi - kada su najljepše razvijeni. Pogodno vrijeme za branje kore je proljeće i jesen.
  • Berite isključivo zdrave biljke, nenapadnute bolestima, gljivicama ili insektima.
  • Ako skupljate 2 ili više vrsta u isto vrijeme, koristite odvojene posude za skupljanje kako ne bi došlo do miješanja biljaka, mirisa i svojstava.
  • Bilje skupljajte isključivo u platnene vrećice, slamnate ili od pruća pletene košare bez sabijanja (biljke se u plastičnim vrećicama i posudama upare te izgube ljekovita svojstva).
  • Ljekovito bilje berite na minimalnoj udaljenosti od 200 m od prometnica, industrijskih postrojenja i konvencionalno obradivih poljoprivrednih površina, a najbolje je u što udaljenijem i čišćem prirodnom okruženju.
  • Nikada ne berite strogo zaštićene vrste s „crvenog popisa“, a za zaštićene tražite dozvolu od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode.
  • Ne berite otrovno bilje, pogotovo ako ne znate što i kako s njim!

Tatjana Ordanić, mag.ing.agr.

Podjeli članak

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Linkovi

Podijelite

Submit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn